Početak rada Komore Zagreb veže se uz 1852. godinu, kada je u Zagrebu osnovana Trgovačko-obrtnička komora, koja je stasala kao rezultat određenog povijesnog slijeda događanja. Habsburška monarhija zakonom od 3. listopada 1848. određuje da se po većim gradovima trebaju osnovati trgovačko-obrtničke komore, sa zadaćom da “ispitivaju prilike, želje i tegobe trgovaca i obrtnika, pa o tima pitanjima izjave svoje mišljenje oblastima i drugima nadležnim čimbenicima”. Austrijski ministar Bruck spremio je za trgovačko-obrtničke komore novi zakon, koji je objavljen 18. ožujka 1850. godine, pa sukladno s tim, na prijedlog Trgovačkog zbora u Zagrebu ban Josip Jelačić imenovao je 28. veljače 1851. trgovca Nikolu Nikolića povjernikom za konstituiranje trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu. Pregledom područja buduće trgovačko-obrtničke komore zagrebačke, utvrđeno je da postoji sveukupno 3826 trgovaca i obrtnika s pravom glasa. Kod izbora održanih za prve vijećnike 26. listopada 1851. godine, izabrano je 9 trgovaca i 6 obrtnika. Oni su 16. veljače 1852. godine održali svoju prvu redovitu skupnu sjednicu. Taj se datum smatra početkom rada Trgovačko – obrtničke komore u Zagrebu, pa tako i današnje Komore u Zagrebu i Hrvatskoj.

Slijedom povijesnih zbivanja i industrijalizacije, godine 1930. osnovana je Trgovinsko-industrijska komora, koja je postojala punih osam godina, nakon čega je u Hrvatskoj komorska institucija ugašena, sve do 1952. godine, utemeljenjem tzv. granskih komora Takvo komorsko ustrojstvo trajalo je do 1962. godine, odnosno do osnivanja Privredne komore Hrvatske. Sukladno tome, te iste godine Narodni odbor Grada Zagreba donio je odluku o osnivanju Privredne komore grada Zagreba. Godine 1970. zagrebačka komora mijenja ime u Privrednu komoru Zagreb, a Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori iz 1991. godine dobiva status jedne od županijskih komora, za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije i službeni naziv HGK-Komora Zagreb.